Petroskoin valdkundaližen universitetan magistraturan üläopenikad tegeba ”Karjalan literatur: Karjalan literaturižen processan erigoičuz karjalan, vepsän, suomen da venän kelil” -projektan. Sen aigan hö pästaba videorolikad Karjalan kirjutajiš. Projektan joukus om koume üläopenikad da ohjandai.
— Mö valičim 15 tärktad personad, kudambad kirjutiba ühtel nelläs kelespäi. Tegim kaikuččen polhe penen dokumentaližen fil’man, miččes ezitim meiden kacegen Karjalan literaturaha. Mö tahtoim ozutada, mitte se om erazvuitte da äipoline. Ičemoi fil’moiš mö mugažo kingitam homaičust sihe, kut karjalan, venän, vepsän da suomen kul’turad kožusoiš toine toiženke, starinoiči “Oma Media” -portalale projektan ühtnik Angelina Dorožko.
Miše kerata materialad projektan täht, ühtnikad ajeliba erasihe ekspedicijoihe: hö oliba Olonec-, Podporožje- lidnoiš, Essoila-, Šoutjärv’-, Kurb-küliš, a mugažo Zaonežjes da Solomennojes. Matkan aigan projektan ühtnikad vastsihe kirjutajiden heimolaižidenke, sebranikoidenke, ühthižradnikoidenke da openikoidenke.
Üks’ jäl’gmäižiš matkoišpäi oli Šoutjärves. Šoutjärven etnografižes muzejas magistrantad tundištihe materialoidenke, miččed om omištadud tetabile vepsläižile kirjutajile da kul’turradnikoile, kudambad tegiba znamasižen panendan vepsläižiden tradicijoiden kaičendaha da popul’arizoitandaha. Muzejan augonpanii om kodirandan tedai, vepsän fol’kloran keradai Rürik Lonin, kudamb pästi eloho “Minun rahvahan fol’klor” -kogomusen.
Projektan satuseks linneba videorolikad meiden kodiröunan znamasižiden kirjutajiden polhe. Nügüd’ projekt lopiše, pigai kaik tahtnikad voiškandeba tundištadas videorolikoidenke projektan gruppas.
Uzištoid neciš temas voib lugeda mugažo karjalaks, suomeks da venäks.